Jaglac
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jaglac (vesnača, jagorčika, lat. Primula), biljni rod iz porodice jaglačevki kojemu pripada od preko 300[1] pa do blizu [2] ili više od 500 vrsta. Jaglac je dobio ime po tome što cvjeta vrlo rano u proljeće i ubraja se u vjesnike proljeća, a njegovo latinsko ime primula, umanjenica je od primus, i znači prvi.[3] U Hrvatskoj je poznato oko 10 vrsta među kojima su najčešći rani jaglac ili jastučasti jaglac, Primula acaulis Huds.; proljetni jaglac, Primula veris L.; visoki jaglac, Primula elatior. Na Velebitu raste Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana), strogo zaštićena vrsta i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske. Matthiolijeva jamarica (P. matthioli), nekada je uključivana u rod Cortusa kao Cortusa matthioli.
Jaglac | |
---|---|
Jaglaci, ilustracija | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Ericales |
Porodica: | Primulaceae |
Potporodica: | Primuloideae |
Rod: | Primula |
Tipična vrsta | |
Primula veris L. | |
Sinonimi | |
| |
Baze podataka | |
Jaglaci se se pojavljuju u rano proljeće (od kraja ožujka) po planinskim rudinama, livadama i pašnjacima, a uočljivi po svojem žutom cvijeću. Vrijeme cvatnje je sve do svibnja.
Mnoge vrste su ljekovite, i koristi se u znanstvenoj i narodnoj medicini, osobito korijen i cvjetovi. Za ovu biljku se kaže da ublažuje migrenu i to pomoću čaja od cvjetova.